AGILNO U SVETSKOJ BANCI

Iako je Agilno odavno preraslo okvire softverskog razvoja u kojem je nastalo, a primeri primene agilnih praksi i principa u finansijskom sektoru sve su brojniji, agilni procesi započeti 2005. u Svetskoj banci pokazuju spremnost, ako ne i nužnost, i najvećih finansijskih institucija da se okrenu ovom modernom pravcu razvoja. 


Inovacije za uspešna društva (Innovations for successful Societies) je istraživački program pri Univerzitetu u Prinstonu, jednom od najprestižnijih u svetu. Objavljuje studije slučaja iz oblasti reforme javnog sektora, a ovoga puta osvrnuo se na agilne organizacione promene u jednoj od najvećih svetskih institucija - Svetskoj banci. Studija slučaja nastala je uz podršku Centra za agilnu upravu (The Agile Government Center) i objavljena je u februaru 2020.


Promena kao neminovnost


Interni izveštaj Svetske banke iz 2015. o tome koliko je zaista vremena potrebno da se odobre, razviju i završe projekti u okviru postojećeg modela tradicionalnog menadžmenta nisu bili ohrabrujući. Projektima koji su planirani da traju pet, šest godina, nekada je bilo je potrebno i do tri godine da uopšte stignu na odobrenje, a projektna dokumentacija predstavljala je “knjigu” od preko stotinu strana! 

U svetu iznenadnih, brzih promena, uz to neretko vrlo kompleksnih, ovaj finansijski gigant sastavljen od 5 institucija koje posluju u 189 zemalja i na 130 lokacija, pokazao se kao nefleksibilan. Zaposleni su birani i unapređivani prema nivou tehničke stručnosti ali ne i prema “mekim veštinama”, među kojima je toliko potreban kapacitet za saradnju i povezivanje.

Stratezi banke izveli su zaključak da su menadžeri na srednjim pozicijama u hijerarhiji, lideri timova i domenski eksperti, budući da su na izvoru problema, u boljoj poziciji da sagledaju i moguća rešenja za razliku od vrha menadžmenta. Kako bi bilo da se promene pokrenu “odozdo ka vrhu” a ne obrnuto? 

Zato su od 2015. do 2020. pokrenuta tri pilot projekta sa ciljem da se istraže rešenja kojim bi se dobre agilne prakse iz tehnološkog sektora - razvoja softvera, oprobale na različitim skalama unutar kompanije. 

Prema rečima jednog od savetnika Svetske banke Kahira Daninija (Qhahir Dhanini), “Globalni kontekst i potrebe članova menjaju se velikom brzinom. Klijenti banke i lideri žele brže odgovore, veću efikasnost. Žele fleksibilnost koja bi im omogućila da promene smer investicija ako se potrebe promene. Žele veću responsivnost.” 


Vrednosti i principi na kojima se Agilno zasniva, pružaju smernice kako odgovoriti upravo na takvo okruženje i tržišne uslove, u kojima su opsežna dokumentacija i birokratija balast, a brzina i fleksibilnost nužnost. Danas ovo važi više nego ikada ranije.


Formirana je grupa “agile fellows” sa ciljem da istraži mogućnosti koje pruža Agilno, da eksperimentiše i kreira sopstvene modele u skladu sa konkretnim potrebama Banke. Takođe je bilo potrebno utvrditi metrike i strategije merenja načinjenog progresa. 


Lansirana su tri jednogodišnja projekta, jedan u Africi, južno od Sahare, drugi u južnoj Aziji i treći, makroekonomski koji obuhvata Evropu i srednju Aziju, sve sa ciljem da se istraže i praktično primene agilne prakse i iz njih steknu znanja i iskustva.


Dok su projekti još bili u toku, postavilo se pitanje šta će biti nakon njihovog završetka (pogotovo kada odu konsultanti) i kako skalirati ovu inicijativu. Zato je već u drugoj godini pokrenuta inicijativa “train the trainer” koja je imala cilj da obuči preko 200 agilnih profesionalaca koji bi se rasporedili po čitavoj organizaciji. Ovi “agilni šampioni” kako su ih nazvali, provodili bi do 20% vremena u agilnim projektima, i aktivno učestvovali u menjanju agilne organizacione kulture na većoj skali. Jer za to je potrebno vreme.


Preuzimanje rizika i konkretni rezultati


Ubrzo nakon otpočinjanja agilnih promena bilo je jasno da uspeh itekako zavisi od spremnosti menadžerske strukture na rizik, kao i na menjanje načina na koji rade i razmišljaju. 

Strateški sektor oformio je tim koji bi utvrdio koliko se konkretno vremena i novca uštedelo primenom agilnih praksi i izmerio stepen promene organizacione kulture. Do februara 2020, kada je napisana studija slučaja, glavni fokus “agilnih šampiona” bio je da očuvaju agilne ideje, prenesu kolegama naučeno znanje o novim kvalitetima saradnje i mapiranju procesa, i pomognu da se otklone organizacione ili bilo koje druge prepreke. 


Agilni procesi su još u toku i nije moguće izmeriti sve učinke, ali neki rezultati su vrlo konkretni i ohrabrujući. Prema analizi Bostonske konsultantske grupe troškovi su smanjeni za 8 miliona dolara godišnje!


*The Agile Government Center osnovan je sa ciljem da oformi, promoviše i jača mrežu podrške svim zainteresovanim subjektima koji žele da implementiraju Agilno kako bi afirmisali javne servise koji izlaze u susret potrebama klijenata (građana) i grade javno poverenje. 


Celu studiju slučaja možete pročitati ovde.